ORAHOVAČKO PROLJEĆE

Svagdje su proljeća lijepa, ali kad proljeće široko otvori orahovačka vrata i zagrli ovaj prekrasni orahovački kraj, nigdje takove ljepote. Svi su u iščekivanju Orahovačkog proljeća -te kulturno-zabavne, turističke, glazbene, športske … manifestacije.

Jednog davnog proljeća, jednog nedjeljnog prijepodneva 1959. godine, u športskoj odjeći i okićena cvijećem, prošetala je središnjom orahovačkom ulicom povorka učenika Osnovne škole Orahovica. Ovaj prvi orahovački Cvjetni korzo arhiviran je u sjećanjima starijih Orahovčana. Nastavnici s roditeljima i učenicima nisu tada slutili da će njihov Cvjetni korzo postati tradicija, i izrasti u spektakl Orahovačko proljeće – priredbu koja će godinama oduševljavati brojne posjetitelje.

Tijekom godina Orahovačko proljeće  obogaćivano je novim sadržajima. Ponajprije su se u manifestaciju uključila kulturno-umjetnička društva, da bi danas Orahovačko proljeće  bilo prepuno različitih događanja, za svakoga ponešto.

No, Cvjetni korzo ostao je središnje događanje. Pred znatiželjnim očima,  kroz Cvjetni korzo, u svoj svojoj punini, u jednom spektru šarenila, brojno gledateljstvo prožima jedan doživljaj, doživljaj radosti, mladosti, razigranosti, veselja, cvijeća, proljeća – Orahovačkog proljeća. Uplovljavaš u svijet boja, a ne znaš kuda pogledati, čemu se diviti. Pogled ti plijene dječica iz Dječjeg vrtića kao makovi, ivančice, jagode… Onako bezbrižni, odlutali pogledima, mašu ručicama. Onda slijede osnovci: suncokreti, gljive, ribiči, mornari, štitonoše, lovci, sportaši, biciklisti… Svega ima, jedni ljepši od drugih. Čovjek poželi zaspati u tom cvijeću i radosti. Kroz godine u povorci se moglo vidjeti pokretnu maketu Ružice grada, likove iz bajki, vjetrenjače, helikoptere, slavonsku idilu. Crkvarčani su jednom priredili prikaz pečenja kruha i rakije. Žene su prosijavale brašno, mijesile kruh, stavljale ga u krušnu peć iz koje se dimilo. Muškarci su pekli rakiju. Sjedili su kraj rakijskog kotla, ložili vatru i pijuckali. Sve to pred očima gledatelja duž  središnje orahovačke ulice. Onda slijede kulturno-umjetnička društva. Djevojke i snaše u čipkastim nošnjama i dukatima oko vrata, a muškarci, baje i bećari, u čizmama i nakrivljenim šeširima. Sviraju i pjevaju da sve ori, udaraju čizme po orahovačkom asfaltu. Sve od konjanika, motorista, old timera, mažoretkinja, puhačkog orkestra … s čela povorke, do zadnjeg raspjevanog društva, ne znaš koji je detalj ljepši. Dođe ti žao kad ispred očiju zamakne zadnje društvo.

Bogatstvo sadržaja Orahovačkog proljeća nije moguće prikazati u jednom danu. Stoga se ono već dugi niz godina organizira u više dana, tjedan, pa i duže. Nemoguće je obujmiti sva viđena događanja u ovako skromnom i kratkom tekstu. Prisjetit ćemo se ponekih.

Obično bi započinjalo likovnom kolonijom. Toplinu orahovačkog krajobraza grijeh je ne prenijeti na platno. Slikari zaokupljeni prirodom i njezinim ljepotama, potezom svog kista u ulju, temperi, tušu, progovaraju slikarskim jezikom. Nastaju prekrasne slike koje poklanjaju Orahovici.

Na Orahovačkom proljeću nisu zaobiđena ni kulturna događanja, za mlade i odrasle. Poklonici kulture mogli su nazočiti predstavljanju knjiga, književnim večerima, kazališnim predstavama, odabranim filmovima.

Bogat športski program prati svako Orahovačko proljeće. U športskom natjecateljskom duhu za svaku loptu bore se nogometaši, rukometaši, košarkaši, tenisači. Boćari mjere svaki punat, šahisti pomno prate svaki potez, ribiči žele što više ribe na sudačkoj vagi, a lovci nastoje oboriti svakog glinenog goluba. Samo se poželjeti može vidjeti konje, te plemenite životinje, kako uz taktove radeckog marša, ponosno uzdignute glave, u korak, kaskaju travnatim igralištem. Potom je bilo uživanje gledati ih kako skladno sa svojim  jahačem preskaču zapreke ili kao zaprege, vješto izbjegavaju postavljene čunjeve.

Razne izložbe poseban su sadržaj manifestacije. Dežurni kod izložbe slika nastoji svakom gledatelju riječima približiti promatranu sliku. Divili smo se vještini oka iza objektiva na zabilježenim detaljima na izložbama fotografija. Puno smo naučili o povijesti Orahovice na izložbi fotografija nepoznate Orahovice. Svojim šarenilom boja i oblika uvijek su rado bile posjećene izložbe cvijeća. Vještine ženskih ruku ponudile su nam svoje radove, svoje rukotvorine. Prikaz interijera, soba i kuhinja naših baka i djedova, vratio je starije posjetitelje u djetinjstvo. Prisjetili su se svojih kuharica i njihovih poruka:  ,,Kuharice manje zbori da ti ručak ne zagori…“ Na izložbi kolača poželiš kušati svaki od izloženih.

Orahovačkim nebom razlijegali su se glasovi mnogih eminentnih glazbenih skupina i pojedinaca s hrvatske glazbene  estrade. Prepuni orahovački park oduševljeno je pozdravljao izvođače na ljetnoj pozornici, a mlađarija skakala u ludom ritmu rocka. Slijedi hrvatska tamburaška estrada. Gledatelji su se stidljivo pridružili izvođačima i pjevušili za svoju dušu. Bili su tu i mariachi, latinoamarički plesovi, akrobatski rock and roll …

Orahovački park za Orahovačka proljeća bio je domaćin  susretima raznih skupina.

Šumari su imali svoje susrete i natjecanja, umirovljenici svoj veliki skup, puhački orkestri izvodili su svoje partiture, odl timerovci su pokazali svoje primjerke starih vozila, grof i njegova svita hvalili su se svojim ulovom, družili su se planinari …

Poslije povorke na ljetnoj pozornici smotra folklora. Cupkali su gledatelji uz vedre taktove i lagane noge folkloraša iz cijele Hrvatske, Njemačke, Švicarske, Slovačke, Madžarske, BiH, Makedonije i Vojvodine.

Za sve sudionike priredbe priprema se ručak, nezaobilazna voletina. Atrakcija je bila gledati kako se vol okreće na ražnju. Meštar od vola skinuo je i pretvorio u porcije dobar dio mesa. Vide se rebra. Rogovi bespomoćno prijete.

Orahovica je u dane Orahovačkog proljeća  blistala. Uređeni izlozi, balkoni i dvorišta. Sve puno cvijeća i zelenila. Najbolji su nagrađivani.

Godinama je u sklopu Orahovačkog proljeća otvarana turistička sezona na orahovačkom jezeru. Najhrabriji su se i okupali.

Organizaciju manifestacije od prije nekoliko godina od Turističke zajednice Orahovica preuzeo je Grad Orahovica, sa željom i nastojanjem da postane samostalna institucija. Razni su bili pokrovitelji Orahovačkog proljeća. Kao pokrovitelji na manifestaciji su nazočili predstavnici lokalnih poduzeća, Grada Orahovice, Turističke zajednice Hrvatske, ministarstava. Pokrovitelj ove središnje orahovačke priredbe bio je, i istoj nazočio, i predsjednik Republike Hrvatske, gospodin Stjepan Mesić.

Pobrojani sadržaji Orahovačkog proljeća izvađeni su iz vlastite arhive sjećanja. Neka vas oni ponukaju da se i vi sjetite ponekog detalja koji ovdje nije spomenut.

Tako je to kod nas u Orahovici. Imamo se čime ponositi i pohvaliti. Orahovica tih dana odiše proljećem – ORAHOVAČKIM PROLJEĆEM.

(G.I.G.)