Parkovi, perivoji i šetališta

Prvi parkovi, drvoredi i drugi nasadi cvijeća u Orahovici sađeni su i jednostavno uređivani već 1750. godine kada je izgrađena i popunjena vojnicima carska i kraljevska kasarna, tzv. X. husarske regimente. Tada su zasađena i prva stabla šumskog drveća: hrasta, javora, bukve, jasena, lipe, cera, brijesta, breze, oraha, kestena i graba.  Oko vojnih zgrada, u svrhu hladovine za momke i konje iskopana su 4 duboka bunara uz vojne objekte u samoj Orahovici. U to vrijeme vojni logor bio je izgrađen na području današnje zgrade gdje je smještena Gradska knjižnica, uz nju je i taj najveći dio parka sa velikim dubokim bunarom, a ostali dijelovi parka i stambenih zgrada i nastamba za konje i ždrjebad na području današnjeg nogometnog i teniskog igrališta sa dva velika bunara i treći dio parkova nastambi i staja bio je izgrađen na području Rajčule.

Sredinom 19. stoljeća austrougarska K&K carska i kraljevska kasarna biva rasformirana, ali je gradu i općini ostala na raspolaganje sva vojna imovina, zgrade, parkovi, bunari i ostalo. Taj vojnički garnizon sa zgradama dodijeljen je osnovnim pučkim školama i prodan nižim plemićima. Postojeće zgrade koje su bile u dobrom stanju novo plemstvo preuređuje u dvorce, a ostale zgrade u stanove i druge namjene. Od tada se već pažljivije i stručnije uređuju parkovi te uz visoka stabla koja se zasađuju po skupinama i grupama ostavljaju sve veći prostor za travnjake na kojima se opet po skupinama na gredice ili rundele sadi ukrasno grmlje i jednogodišnje cvijeće. Kroz središta i obrube parkova sade se tzv. žive ograde od graba, šimšira, gloga i tzv. gledičije (Isusov trn). Takvih je parkova oko 1890. i 1930. godine bilo je na 4 veća lokaliteta u Orahovici. Još i danas stoje znakovi tih davnih parkova kod stare škole i park na Rajčuli. Noviji i dobro planirani parkovi s bazenom i sportskim terenima podižu se od 1920. – 1922. na lokalitetu Orašik kojeg je Društvu za poljepšanje Orahovice darovao posjednik dr. Sveto Grgin. Ovaj veliki radni podvig dobro je organizirao i vodio veliki entuzijast i neimar za izgradnju Orahovice Zvonimir Stošić. Na prostore ovog perivoja zasađena su stabla bjelogoričnog, ali i crnogoričnog drveća te nekoliko vrsta grmlja, žive ograde i prvi puta ruže penjačice sa željeznim i drvenim armaturama. O tome se govorilo i pisalo u novinama da je taj park prije II. Svjetskog rata bio jedan od najurednijih i najnjegovanijih u Slavoniji. Sadnice za ovaj park dovezene su iz rasadnika šumskog bilja iz Đurđenovca, a dovezene su na kolima na dugački trag preko 300 sadnica. Dovezao ih je ugledni seljak Stjepan Garačić.