Uputi li se pogled prema centru Orahovice, ma s bilo koje strane svijeta, s brda, iz ravnice, iz zraka, u bujnom zelenilu orahovačkog pejzaža u vidokrugu crkva. Dominira središtem grada. Gotovo četrdesetmetarski toranj gospodari orahovačkim nebom. Za dječje oko do oblaka. U tornju velika crkvena zvona dobrog zvuka. Rezak ton njihove zvonjave daleko se čuje. Poziva vjernike na molitvu. Ispod kupolastog svoda na tornju crkveni sat. Redovno tuče točno vrijeme, svakih petnaest minuta. Na vrhu tornja bliješti metalni križ. Crveni se biber crijep na prostranom krovu. Vanjski izgled prepoznatljiv, crkveni. Žuta fasada s bijelim okomitim reljefnim rizalitima, izbočinama. Uz popločene i asfaltne prilazne staze novouzgojena živica čempresa. Zeleni se uredno podšišani travnjak. Odmor za oči. Već dva stoljeća istog izgleda stoji crkva Našašća svetog Križa Orahovica.
Mnogi povijesni dokumenti govore o burnoj prošlosti orahovačke župe, pa tako i župne crkve. O tome svoja kazivanja i bilješke rade povjesničari i kroničari. U ovom tekstu zastat ćemo samo nakratko na nekoliko povijesnih crtica.
Orahovačka župa spominje se u ranom srednjem vijeku, 1334. godine. Do sredine 18. stoljeća u Orahovici je postojala crkva posvećena Našašću svetog Križa. U izvještaju podnesenom biskupu 1730. godine kaže se da je crkva u Orahovici sagrađena od drveta. Crkva ima zvonik koji je jednim dijelom također od drveta, i jedno posvećeno zvono. U crkvi su bila dva oltara sa slikama na koži. Sljedeće izvješće, poslije obilaska župe, bilježi kako drvena crkva nije u dobrom stanju. Crkva je derutna. Načeo ju je zub vremena. Svake godine postajala je sve trošnija, a bila je i premalena za sve veći broj vjernika. U to vrijeme orahovačka župa brojila je preko 2.100 vjernika. To je ubrzalo odluku Zagrebačke biskupije da se u župi Orahovica izvrši temeljita kanonska vizitacija, obilazak i pregled župe. Ustanovljena je potreba gradnje nove crkve.
Gradnja crkve započela je sredinom 1756. godine. Do 12.12.1757. godine nova crkva bila je dobro sagrađena i bez većih zamjerki. Kao građevni materijal za gradnju crkve dopreman je kamen s ruševnog dvora, naročito kapele Svete Katarine. Crkva je građena u baroknom stilu, ali su još uvijek nedostajali neki jače naglašeni elementi baroknog graditeljstva. Novoizgrađena crkva imala je tri oltara, središnji Našašća svetog Križa i dva pobočna, Svete Katarine i Svetog Ivana Krstitelja. Crkveno posuđe bilo je od slitine srebra i zlata. Na još uvijek drvenom tornju, bila su tri zvona.
Dogradnja i proširenje župne crkve počelo je 1793. godine, a dovršeno je 1798. godine. Najveći i najteži građevinski zahvat bila je gradnja crkvenog zvonika iznad ulaznih vrata u crkvu. Uz crkvu je dograđena sakristija u koju se ulazi na sporedna vrata. Crkveni su zidovi oslikani. Sedam prozora osvjetljava danjim svjetlom unutrašnjost crkve. Osim glavnog oltara Našašća svetog Križa, tu su oltari Svete Katarine, Svetog Ivana Krstitelja i Blažene Djevice Marije. U crkvi su dvije kamene škropionice s posvećenom vodom i krstionica. Crkva je posvećena 1800. godine. Kanonskom vizitacijom iz 1812. godine stoji da je u crkvi podignut zidani kor s orguljama bez orguljaša. Tijekom minulih godina vanjski dio crkve održava se popravcima, krečenjem i prekrivanjem. Određene preinake vršene su u unutrašnjosti crkve.
Crkva Našašća svetog Križa, božji hram. Crkvena vrata otvorena za sve ljude. Zato je poželjno da svaki posjetitelj Orahovice prođe ispod voltnog ulaza, prekorači crkveni prag i doživi puninu ovog prostora. Crkvu krasi bogata unutrašnjost s nizom vrijednih predmeta sakralne umjetnosti iz perioda baroka i klasicizma. Čovjek se tu osjeća drugačije, zaštićeno. Odmah, po ulazu u brod crkve, kamene škropionice. Dva debela stupa nose kor. S obje strane ispovjedaonice. Na uzdužnim zidovima slike postaja križnog puta. Dvostruki crveni tepih po sredini crkve, između dva reda drvenih klupa s klecalima, vodi prema glavom oltaru. Bliješti sakrament, svetohranište, ormarić na oltaru u kome se čuvaju hostije, na popodnevnom suncu, koje se probija kroz crkvene prozore. Iznad glavnog oltara slikovni prikaz Našašća svetog Križa. Ovaj klasicistički glavni oltar tektonskog tipa ističe se u baroknoj unutrašnjosti među inim crkvenim predmetima iz 18. i 19. stoljeća (oltari, propovjedaonica, ormar, svijećnjaci). Zaobljeni stropni lukovi i majstorski izrađene reljefne istake i stropni dekori upotpunjuju bogatu unutrašnjost. Pogled unazad. Prostrani kor preko cijele širine crkvenog broda. U sredini orgulje. Skladni tonovi poznate crkvene pjesme plove akustičnim prostorom.
Na zadnjem zidu crkve iščitavamo povijest Orahovice. Tu su ugrađene mramorne nadgrobne ploče orahovačkih gospodara i članova njihovih obitelji kroz minula vremena. Vještim krasopisom ispisana su imena iz obitelji Mihalovich i drugi.
Crkva Našašća svetog Križa vrijedan je spomenik i kulturna baština Orahovice. Zato kada ste u Orahovici, posjetite je, zavirite u njezinu unutrašnjost. Zasigurno će te je napustiti s obogaćenom spoznajom prošlosti, stvarnosti, prolaznosti i beskonačnosti.
(G.I.G.)
